Etno skupina, voditeljice Jasmina Rudić i Dubravka Adžaga

Turopolje kao nekad

  :: opširnije :: 

Mala djeca odmalena pomažu da se ručak sprema

Članice Etno-skupine naše škole 8. ožujka postavile su u blagovaonici zanimljivu izložbu zidnjaka ili vezenih krpa. Zidnjaci ili zidne krpe (kuvarice) izvezene su bijele platnene tkanine različitih motiva i poruka. Uglavnom su svoje mjesto nalazile u kuhinjama uz štednjake, kada su se otvorena ognjišta zamjenjivala zatvorenim pećima. Prije nekoliko desetljeća nalazili smo ih u gotovo svim seoskim kućama, a nešto kasnije i u gradskim domovima. Najčešći motivi na zidnjacima obrađivali su teme kuhinje i hrane, ovješeni obično na kuhinjskim zidovima jer je kuhinja bila centar društvenog zbivanja, obiteljskih okupljanja ili susreta s gostima. Posebna specifičnost zidnjaka bile su kratke, specifične i duhovite poruke koje su činile cjelinu s vizualnim motivom, a iz kojih se moglo iščitati puno o članovima kućanstva, o odnosima u obitelji, stavovima i sl. Izložbi su se posebno obradovale naše kuharice te potvrdile da su zidnjaci često ukrašavali kuhinje Turopolja, a i drugih krajeva. Zahvaljujemo svima koji su se odazvali prikupljnju zidnjaka, a sve vas pozivamo da zavirite u blagovaonicu.Slučajnost ili ne, tako su naše etno članice zajedno sa svojim voditeljicama obilježile Međunarodni Dan žena! (D.A.)

/upload/os-ekvaternika-velikagorica/images/newsimg/13363/File/WhatsApp%20Image%202024-03-10%20at%2013.15.30.pdf

  :: opširnije :: 

Posjet Etnografskom muzeju

Članovi Etno i Darovite skupine posjetili su 7. veljače Etnografski muzej u Zagrebu. Pozornost im je privukla izložba Intimni prostori svakodnevice. Iako naslov zvuči zbunjujuće, kad su vidjeli prve izloške, sve im je bilo jasnije.  Na izložbi Etnografskog muzeja Intimni prostori svakodnevice po prvi su put prikazani predmeti iz zbirke pokućstva, koji potječu uglavnom iz 19. stoljeća i do sredine 20. stoljeća. Učenici su vidjeli stare škrinje, ormare, krevete, prve šparete (koji su zamijenili zidane peći) te prve perilice rublja. Svi viđeni predmeti podsjetili su ih na tople domove njihovih baka.►

 

  :: opširnije :: 

Božićna priredba

Božićna priredba za roditelje i učenike naše škole održana je 20. prosinca u prepunoj školskoj sportskoj dvorani. Kroz prigodne tekstove i pjesme izvrsni izvođači programa podarili su roditeljima, učenicima i svim posjetiteljima lijepe trenutke priprave za najradosniji kršćanski blagdan, Božić. Pogledajte fotogaleriju.

  :: opširnije :: 

Običaj unošenja Božića

Tijekom božićne priredbe članovi etno-skupine uprizorili su običaj unošenja Božića u kuću. Zahvaljujemo Kulturnom umjetničkom društvu Stari grad Lukavec koji je svojim lijepim nošnjama, pjesmom i plesom uveličao božićnu priredbu! „Stariji muškarac/domaćin bi s muškom djecom otišao u štalu po slamu, a u kući bi se pogasila sva svjetla. Noseći slamu u kuću pozdravio bi domaćine s “Faljen Isus i Marija” Svijeća se stavljala na sred stola zajedno s malo slame, a ostatak bi se stavio pod stol. I tada domaćin izgovara sljedeće:►

  :: opširnije :: 

Turopoljska iža na Badnjak

Učenici  5. d razreda su 20. prosinca 2023. u predvorju škole uredili kutić – turopoljsku ižu na badnjak. Svima je, a pogotovo starijima, bilo zanimljivo vidjeti stare predmete iz turopoljske baštine. Zahvaljujemo od srca svima koji su nam pomogli dočarati prošla vremena!  „Ukrašavala se kuća. Nije se kitila jelka već se ukrašavao vijenac od crnogorice, zvan kinč, ►

  :: opširnije :: 

Radionica ukrasnih podgutnica

„Jedan od poznatijih simbola turopoljskog kraja je podgutnica – crveni rubac koji su prema narodnim običajima djevojke i žene čvorom vezivale izabranicima svog srca pod vratom prije odlaska u vojnu službu, kao znak ljubavi i sjećanja na njih. Noseći podgutnicu, mladić bi pokazivao vjernost djevojci ili ženi. Crveni je rubac bio dio odore vojnika Turopoljskog banderija, postrojbe Hrvatske vojske, kao i hrvatskih konjanika koji su ušli u službu francuskog kralja Luja XVI. U 17. stoljeću. Tako svezana marama se svidjela kralju te se taj modni detalj,►

  :: opširnije :: 

Unošenje svjetla na blagdan Svete Lucije

Članice etno-skupine naše škole su 13.12. na blagdan Svete Lucije oživjele običaj unošenja svjetla. Djevojčice su na radost i oduševljenje starijih župljana, obučene u narodne nošnje, unijele svjetlo u crkvu Navještenja Blažene Djevice Marije. Zahvalni smo Kulturno umjetničkom društvu Lukavec, posebno voditeljici Karli Šiprak  na ustupljenim nošnjama te gospođi Mirti Damjanović na  pomoći oko oblačenja djevojčica. Oživljavanje ovog običaja unijelo je radost među prisutne, a svima želimo da im svjetlo svete Lucije osvijetli put i vodi ih ususret Božiću!  (J.R. D.A)

Više pod opširnije.

  :: opširnije :: 

Kinč nije kič!

Da kinč nije kič članovi Etno-skupine uvjerili su se na radionici izrade kinča u četvrtak, 23. studenoga predvođeni kreativkom Astrid Šinković. Astrid nam je pokazala kako nastaju cvjetovi od krep-papira, a na koji način ružice. Ubrzo smo s lakoćom počeli izrađivati ukrase te popunjavati kutiju. Ljepota boja svjedoči o bogatstvu materijalne baštine Turopolja. Što je kinč?
„U velikoj grupi zimskih običaja posebno se izdvajaju oni božićno-novogodišnji, s prepoznatljivim elementom kićenja zelenila. Uz danas najraširenije božićno drvce, na području sjeverozapadne i središnje Hrvatske, ali i šire, primjerice, u Sloveniji i Austriji, nekoć je omiljen bio i tradicijski ukras izrađen od zelenih grana poznat pod lokalnim nazivima kinč ili cimer. ►

  :: opširnije ::